Hrvatski ronilački savez

Hrvatski ronilački savez (HRS) je hrvatska krovna organizacija za športove ronjenje na dah, plivanje perajama, podvodna orijentacija i podvodni hokej te natjecateljske djelatnosti podvodna fotografija i podvodne vještine. HRS je punopravni član Svjetske ronilačke konfederacije – Confédération Mondiale des Activités Subaquatiques (CMAS), AIDA International, Hrvatskog olimpijskog odbora (HOO) i Hrvatske zajednice tehničke kulture (HZTK).

Međunarodni naziv za Savez je Croatian Diving Federation.

Osnovan je 21. studenoga 1992. godine u Zagrebu, nakon raspada Saveza za športski ribolov na moru i podvodne aktivnosti Hrvatske utemeljenog 14. svibnja 1971. Nastavlja djelovanje i temelji svoje postojanje na osnovama Saveza sportskih ribolovaca Jadrana utemeljenog u Splitu 1953., koji je 1960. promijenio naziv u Savez za sportski ribolov na moru i podvodne aktivnosti SFR Jugoslavije te Saveza organizacija podvodnih djelatnosti Hrvatske utemeljenog 02. lipnja 1968. u Zagrebu. Prvo udruženje za podvodne djelatnosti u Hrvatskoj, a samim time i prvi ronilački klub osnovan je 1954. u Zagrebu pod nazivom Društvo za podvodne sportove Zagreb. To društvo preraslo je 1968. u Savez organizacija podvodnih djelatnosti Hrvatske. Taj Savez se 1992. podijelio na Hrvatski ronilački savez sa sjedištem u Zagrebu i Hrvatski savez za športski ribolov na moru sa sjedištem u Rijeci. U Statutu i ostalim temeljnim dokumentima je zapisano da je Hrvatski ronilački savez pravni slijednik bivšeg Saveza Jugoslavije i s tom činjenicom se smatra suosnivačem CMAS-a.

Hrvatski ronilački savez kao krovna organizacija ronilaštva u Hrvatskoj okuplja 150 klubova i 150 ronilačkih centara .

Djelatnosti HRSa

• Športsko-natjecateljska djelatnost
• Tehnička kultura i van školski program
• Organizacija ronilačkih sajmova u suradnji s Hrvatskom turističkom zajednicom i Grupacijom ronilačkog turizma Hrvatske gospodarske komore
• Nadzor ronjenja i ronilačkih škola u suradnji s Ministarstvom prosvjete i športa
• Distribucija ronilačkih iskaznica temeljem "Pravilnika o obavljanju podvodnih aktivnosti" Ministarstva pomorstva prometa i veza
• Prodaja Dozvola za rekreacijsko športski ribolov na moru Ministarstva poljoprivrede i šumarstva
• Organizacija instruktorskih tečajeva, ronilačkih seminara i ekoloških akcija

Ronjenje na dah

Olimpijske igre

Šport je bio prisutan samo na prvim OI; Hrvatska nije imala predstavnika.

Svjetska prvenstva

Uključene i CMAS Igre – multišportsko natjecanje koje zamjenjuje CMAS Svjetsko prvenstvo u godini održavanja
nepotpuni podaci

Pojedinačno

(nepotpuno)

Ekipno – AIDA

Najbolji rezultat ženske reprezentacije je 5. mjesto 2001.

Plivanje perajama

Svjetske igre

Najbolji rezultat je 7. mjesto Adrijana Omićevića 2017.

Svjetsko prvenstvo

nakon 2022.

osvojene medalje: BF – stereo-peraje ; MF – monoperaja ; 2F – obje peraje

Europsko prvenstvo

Svjetski kup

Prvu zlatnu medalju osvojio je 2016. godine Kristijan Tomić.

nepotpuni podaci

Pobjednici na barem jednom natjecanju.

Broj u zagradi označava broj različitih disciplina u kojima je plivač(ica) osvoji-o/la medalje.

bold – aktivni

██ pobjede u BF i MF

Mediteranske igre

na pijesku

Najbolji rezultat je 5. mjesto Dore Bassi 2015.

Podvodno streljaštvo

Nacionalni rekordi

Ronjenje na dah

11 – 5 – 2023
apsolutni rekordi – neovisni o tome jesu li ostvareni u slatkoj ili slanoj vodi

* U statici Goran Čolak ima rezultate 11:6.14 i 10:19 ostvarene na 12., odnosno 11. Fazza Freediving Competition u Dubaiju koje se odvija pod posebnim pravilima.

Plivanje perajama

27 – 02 – 2022
izvor:

Napomena: Svi pojedinačni državni rekordi žena u monoperaji bolji su od pripadnih svjetskih rekorda muškaraca slobodnim stilom u 50 m i 25 m bazenu, dok su svi štafetni rekordi u monoperaji bolji od pripadnih svjetskih rekorda u 50 m i 25 m bazenu.

50 m i 100 m Vedrana Deren 2012.

800 m BR Robert Čupev 2005.

Svjetski rekorderi

Ronjenje na dah

nepotpuna lista

Legenda:

25 m ili OW - kod bazenskih (daljinskih) disciplina označava da je rekord ostvaren u 25 m bazenu, odnosno u otvorenim vodama; inače u standardnom 50 m bazenu

FW – označava (osim za statiku) da je nebazenski rekord ostvaren u slatkoj vodi; inače u slanoj vodi

AWR (Apsolutni WR) – najbolji rezultat u disciplini gledajući WR-ove ostvarene u toj disciplini u svim organizacijama; ako se disciplina održava samo pod jednom organizacijom to je također apsolutni rekord

= označava izjednačavanje WR-a

rezultat označava rezultate koji su dosuđeni i odrađeni, sportska komisija priznala kao rezultat, ali ne i WR zbog nepostojanja WADA kontrole što je uvjet za registraciju rekorda

Nap.: Ako je rekord priznat samo od strane Guinnessa onda se kao takav vodi u tablici, ali ako je još priznat i od jedne od ronilačkih federacija onda se vodi samo kao rekord pod tom federacijom, jer Guinness "nasljeđuje" rekorde.

* Hrvatski ronilački savez napravio je namjerne proceduralne propuste te rekordi nisu službeno priznati; šteta je nanesena i poljskom roniocu Mateuszu Malini koji je također postavio svjetski rekord na tom natjecanju, ali koji zbog navedenog također nije priznat.

Giuliana Treleani je svjetska rekorderka rođena u Velom Lošinju, a nastupala za Italiju

Specifični rekordi

Ekipno

Goran Čolak, Božidar Petani, Veljano Zanki (AIDA ekipno: 840.6 bodova)

Tandem

Lidija Lijić i Vitomir Maričić (Guinness; ronjenje na dah pod ledom u tandemu s perajama u daljinu (50 m))

Plivanje perajama

Nap: Najbolji rezultati u 25 m bazenu za sada se vode kao BWT (Najbolje svjetsko vrijeme).

Ostalo

Francuski ronilac Frederic Swierczynski je u svibnju 2017. zaronio do dna Crvenog jezera i tako postao prvi ronilac kojem je to uspjelo.

Najstariji ronilački klub u Hrvatskoj je DPS Zagreb, osnovan 16. lipnja 1954.

Na natjecanju u dubinskom ronjenju Adriatic Freediving Trophy održanom u rujnu 2020. u kanalu Krušija sve discipline bile su verificirane prema AIDA i CMAS federacijama. Te dvije federacije do tada nikada nisu bile istovremeno nadležne za isti zaron te je ovo povijesno ostvarenje ujedinjavanja ronjenja na dah.

Mirela Kardašević je prva žena u povijesti koja je osvojila zlatnu medalju i postavila novi svjetski rekord na dubinskom i bazenskom svjetskom prvenstvu (rujan 2022.).

Svjetska prvenstva u Hrvatskoj

• 1. Svjetsko prvenstvo u podvodnoj orijentaciji održano je 1973. na Omladinskom jezeru kraj Lokava u Gorskome kotaru.

Ronjenje na dah

Federiko Tanfara je davnih godina ronilaštva u običnom ronilačkom odijelu zaronio na dubinu od 104 metra, o čemu su tada pisale i svjetske novine.

Prvi hrvatski rekord u ronjenju na dah u dubinu postavila je Melita Adany 1998. (CWT, 40 m).

Kada je Petar Klovar postavio svjetski rekord od 132 m u FIM-u 2022., postao je natjecatelj s najvećom dubinom u povijesti, ne samo u svojoj disciplini nego svim natjecateljskim disciplinama (CNF, CWT, CWT BF, FIM) svih ronilačkih federacija.

Prvi hrvatski ronilac na dah

• koji je zaronio na dubinu od 100 m je Veljano Zanki (101 m u disciplini No limit, listopad 2008.).
• koji je preronio 200 m u jednoj od disciplina dinamike je Goran Čolak (209.1 m u disciplini DYN u 50 m bazenu, listopad 2008.).
• koji je preronio 200 m u DNF je Goran Čolak (listopad 2010.)
  
• koji je preronio 200 m i u DYN i u DYN BF i u DNF je Goran Čolak (travanj 2017.).
• koji je ostvario vrijeme dulje od 10 minuta u STA na nekom službenom natjecanju je Goran Čolak (11. Fazza freediving natjecanje: 10:07, ožujak 2017.).
• koji je postavio svjetske rekorde u barem jednoj vremenskoj, daljinskoj/bazenskoj i dubinskoj disciplini je Goran Čolak (STA O2 Guinness 2013., DYN CMAS 2007., CWT CMAS 2015.)
• koji je osvojio (zlatne) medalje na svjetskom prvenstvu u barem jednoj vremenskoj, daljinskoj/bazenskoj i dubinskoj disciplini je Goran Čolak
• koji je preronio 250 m u DYN BF je Goran Čolak (lipanj 2018.)
• koji je zaronio na dubinu od 100 m u CWT BF je Goran Čolak (CMAS, ). ?
• koji je zaronio na dubinu od 100 m u CWT je Goran Čolak (). ?
• koji je zaronio na dubinu od 100 m u FIM je Petar Klovar (AIDA, studeni 2020.)
• koji je zaronio na dubinu od 100 m u CNF

Prva hrvatska roniteljica na dah

• koja je zaronila na dubinu od 50 m su Karla Fabrio (FIM 57 m, CWT 61 m) i Vedrana Vidović (CWT 55 m) (na isti dan lipanj 2008.)
• koja je preronila 200 m u jednoj od disciplina dinamike je Dajana Zoretić (200 m u disciplini DYN u 50 m bazenu, listopad 2011.).
• koja je preronila 200 m u DNF je Mirela Kardašević (studeni 2020.) – tek druga žena u povijesti i prva po CMAS federaciji
• koja je preronila 200 m i u DYN i u DYN BF i u DNF je Mirela Kardašević (studeni 2020.)

Goran Čolak je prvi u povijesti ronjenja na dah osvojio četiri odličja na europskome prvenstvu (Cagliari 2017., CMAS).

Mirela Kardašević je 2021. postava prva žena u povijesti koja je osvojila medalju i na bazenskom i na dubinskom Svjetskom prvenstvu.

Betablokatorima (doping u ronjenju na dah; produljuju svaki vid apneje reduciranjem srčanog ritma, tlaka i minutnog volumena srca) je moguće produljiti statiku za do 20%.

Plivanje perajama

Prvo službeno natjecanje u plivanju perajama i brzinskom ronjenju u organizaciji HRS-a u samostalnoj Hrvatskoj održano je 1993. godine.

Prvo finale na SP-u je uspjeh Vedrane Deren 2011. (stereo-peraje). Prvo muško finale na SP-u je finale Adrijana Omićevića 2016.; dva dana kasnije u finale se plasirao i Kristijan Tomić (oba stereo-peraje). Prva medalja na svjetskim i europskim prvenstvima je medalja Kristijana Tomića na SP-u 2016.

Prvi predstavnik u plivanju perajama na Svjetskim igrama bio je Adrijan Omićević 2017. te je na istim Igrama ostvario i prvi ulazak u finale. Pravo nastupa na istim Igrama imao je i Kristijan Tomić, ali nije nastupio.

Kontroverze

Hrvatski reprezentativci u ronjenju na dah Vanja Peleš, Budimir Šobat, Mirela Kardašević, Enes Ćerimagić, Ivana Aljinović, Hrvoje Škorić, Boris Milošić i Jakov Peljušić potpisnici su otvorenog protestnog pisma javnosti u kojem su iznijeli detalje o nestručnom i korumpiranom radu vodstva saveza na čelu s predsjednikom (Kamilo Čuljak) i izbornikom reprezentacije (Valentino Rajković), a koje Hrvatska Vlada i HOO nagrađuju kao zaslužne za uspjehe reprezentacije.

Vidi još

• Duga ronilačka tradicija na otoku Krapnju (spužvarstvo)
• Hrvatski plivački savez
• Vertical Blue i Nordic Deep natjecanja

Međunarodna natjecanja u Hrvatskoj

• Plivački mini maraton perajama Fratarski otok – Bunarina (od 1975.)
• Novogodišnji kup u podvodnom ribolovu (od 1959.), Mali Lošinj
• Zimski kup nacija u podvodnom ribolovu (od 1965.)

Vanjske poveznice

• Hrvatski ronilački savez
• Podvodni.hr
• Hrvatski ronilački savez Hrvatska tehnička enciklopedija, portal hrvatske tehničke baštine. LZMK

Izvori

• Ronjenje na dah – Kineziološki fakultet
• V. Božić: Povijesni pregled ronjenja u dubokim jamama Hrvatske