Hrvatska politička emigracija

Hrvatska politička emigracija (u njemačkom Exilkroaten, u engleskom Exiled Croats) je pojam kojim se obično označava skupine Hrvata raznih političkih struja i naraštaja koji su se od osnutka Kraljevine SHS 1918. sve do propasti realsocijalističke Jugoslavije, koja je započela 1990., u raznim zemljama zalagali za suverenu, neovisnu, samostalnu, slobodnu državu Hrvatsku, te organizirali otpor protiv zajedničke jugoslavenske države raznim sredstvima. Ipak, pojam obuhvaća i Hrvate koji su bili prisiljeni emigrirati izvan domovine još u doba Austro-Ugarske i Osmanskoga Carstva.

Nastankom suverene hrvatske države 1991., brojni Hrvati iz političke emigracije uključili su se u nacionalno-državnu obnovu i obranu i oslobođenje Hrvatske od velikosrpske agresije. Neki su se od njih vratili i stalno nastanili u Domovini. Mnogi su se, ne naišavši na očekivano prihvaćanje, ponovno vratili u zemlje izbjeglištva. Dio ih je i nadalje politički djelatan.

Povijest

Za Habsburške Monarhije/Austro-Ugarske

Za Osmanskog Carstva

Za Kraljevine SHS/Jugoslavije

Nakon osnutka Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca godine 1919. Stjepan Sarkotić osniva u Austriji Hrvatski komitet.

Druga strana političkog spektra u Hrvata također je odlazila u emigraciju. Radilo se o komunističkim emigrantima koji su pobjegli u SSSR ili druge zemlje.

Za vrijeme socijalističke Jugoslavije

Za vrijeme FNRJ i SFRJ jugoslavenski komunisti progonili su hrvatske antikomuniste i protujugoslavenske disidente, ali i ostale protivnike titoizma i jugounitarizma odnosno Jugoslavije, nazivajući ih fašistima, teroristima i drugim pogrdno rabljenim nazivima. Jugoslavenski komunistički režim hrvatsko je domoljublje, i u najumjerenijem obliku, nazivao nacionalizmom, shvaćenom u negativnom značenju mržnje spram drugoga (šovinizam).^{[nedostaje izvor]}

Nakon Drugoga svjetskog rata, uz ostale, i nekoć najveća politička stranka u Hrvatskoj Hrvatska seljačka stranka nastavila je djelovati u emigraciji, premda je osnovana i u Domovini.

Udbini doušnici i agenti u više zemalja (Francuska, Italija, Španjolska, SAD, a ponajviše Njemačka) počinili su brojna ubojstva nad hrvatskim borcima za slobodu. Njemačko pravosuđe trenutačno vodi sudski postupak protiv nekoliko bivših suradnika tajne policije koji žive kao umirovljenici u Hrvatskoj te Bosni i Hercegovini zbog ubojstva hrvatskih domoljuba i nacionalista; neki su i osuđeni. U Hrvatskoj još nisu provedeni pravosudni postupci protiv zločinačkih članova UDBA-e.

Emigrantske organizacije

• Hrvatski domobran
• Hrvatsko revolucionarno bratstvo
  • Bugojanska skupina
• Hrvatski oslobodilački pokret
• Hrvatska seljačka stranka
• Hrvatski narodni otpor
• Hrvatska republikanska stranka
• Hrvatska socijalistička stranka
• Hrvatski narodni odbor
• Hrvatsko narodno vijeće
• Hrvatski državotvorni pokret
• Tajne revolucionarne ustaške postrojbe
• Ujedinjeni Hrvati Njemačke
• Ujedinjeni kanadski Hrvati

Povezani članci

• Hrvatsko iseljeništvo

Vanjske poveznice

• Vjesnik  Arhivirana inačica izvorne stranice od 23. listopada 2009. (Wayback Machine)
• Dom i svijet
• Slobodna Dalmacija o tjeralici za bivšim Usbašima
• Zeit.de, na njemačkom jeziku  Arhivirana inačica izvorne stranice od 19. veljače 2021. (Wayback Machine)
• Tjeralice Bundeskriminalamta za bivšim Udbašima  Arhivirana inačica izvorne stranice od 24. studenoga 2011. (Wayback Machine)