Kingstown je glavni grad i glavna luka države Sveti Vincent i Grenadini. Smješten je na najvećem državnom otoku sv. Vincentu. S 25.500 stanovnika (prema popisu iz 2005.) najveći je grad države te središte poljoprivrede i turizma. U Kingstownu su smješteni ured premijera, guvernera, sjedište suda za Istočne Karibe te gotovo sva ministarstava. Prvi koji su na mjestu današnjeg Kingstowna osnovali naselje bili su Francuzi 1722. godine. Botanički vrt u Kingstownu najstariji je na zapadnoj hemisferi, a datira iz 1765. godine. Kingstown je poznat i po tome što je u njemu snimljena većina filma Pirati s Kariba. Nosi nadimak Grad lukova.

Izvori

Vanjske poveznice

• Mjesna povijest  Arhivirana inačica izvorne stranice od 24. travnja 2008. (Wayback Machine)

Vincentski kreolski engleski (vincy twang; ISO 639-3: svc), kreolski jezik kojim govori 138 000 ljudi (Holm 1989) na otocima Svetog Vincenta i Grenadina u Karibima. Službenog statusa nema, nego je to engleski jezik kojim se tui služi oko 400 ljudi u Kingstownu

Izvori

Vanjske poveznice

• Ethnologue (14th)
• Ethnologue (15th)

Kingston je često ime za neko naselje, a samo ime dolazi kao sažeti oblik od engleskih riječiju "King's Town" (Kraljev grad):

Zemljopis

Australija

• Kingston, teritorij australskog glavnog grada, predgrađe Canberre
• Kingston, otok Norfolk, glavni grad
• Kingston, Queensland, predgrađe Logan Cityja
• Kingston SE, Južna Australija, često zvan samo Kingston
• Kingston na Murrayu, Južna Australia
• Kingston, Tasmanija, grad južno od Hobarta
• Kingston, Viktorija, grad blizu Creswicka
• Grad Kingston, Viktorija, lokalno vladino područje u Viktoriji, Australija
• Kingston, izborna jedinica, Australija, savezna izborna jedinica u Australiji koja pokriva južna adelaidska predgrađa

Kanada

• Kingston, Novi Brunswick
• Kingston, Newfoundland
• Kingston, Nova Škotska
• Kingston, Ontario

Jamajka

• Kingston, glavni grad

Novi Zeland

• Kingston, Novi Zeland

UK

Engleska

• Kingston, Cambridgeshire
• Kingston, Devon
• Kingston, otok Wight
• Kingston, Kent
• Kingston, Hampshire
• Kingston, Purbeck, Dorset
• Kingston, North Dorset
• Kingston, Milton Keynes
• Kingston Bagpuize, Oxfordshire (formerly Berkshire)
• Kingston kod Ferringa, Zapadni Sussex
• Kingston na Moru, Zapadni Sussex
• Kingston kod Lewesa, Istočni Sussex
• Kingston na Soaru, Nottinghamshire
• Kingston Seymour, Somerset
• Kingston St Mary, Somerset
• Kingston na Hullu, grad u Istočnom Yorkshireu, obično zvanim Hull
• Kingston na Temzi
• kraljevski borough kraljevski borough Kingston na Temzi, Veliki London

Škotska

• Kingston, Istočni Lothian
• Kingston, Moray

SAD

• Kingston, Kalifornija, okrug Kings
• Kingston, okrug Fresno, Kalifornija
• Kingston, Georgia
• Kingston, Illinois
• Kingston, Louisiana
• Kingston, Maryland
• Kingston, Massachusetts
• Kingston, Michigan
• Kingston, Minnesota
• Kingston, Missouri
• Kingston, Nevada
• Kingston, New Hampshire
• Kingston, New Jersey
• Kingston, New York, izvorni glavni grad savezne države New York
• Kingston, Ohio
• Kingston, Oklahoma
• Kingston, Pennsylvania
• Kingston, Rhode Island
• Kingston, Tennessee
• Kingston, Texas (okrug Hunt)
• Kingston, Utah
• Kingston, Washington
• Kingston Township

Osobe

• Alex Kingston, engleska glumica
• Charles Kingston, australski političar
• Jack Kingston, američki političar
• Kiwi Kingston, novozelandski glumac i hrvač

Vidi

• Kingston Road
• Kingston Bridge
• Kingstone
• Kington
• Kingstown
• Kinston

Sveti Vincent je vulkanski otok smješten u Karipskom moru. To je najveći otok države Sveti Vincent i Grenadini, smješten između Svete Lucije i Grenade.

Etimologija

Otok je ime dobio po svetom Vincentu iz Zaragoze, jer ga je, kako predaja govori, Kristofor Kolumbo otkrio u svom trećem putovanju 1498., na blagdan svetog Vincenta 22. siječnja. No, neki osporavaju to vjerujući da Kolumbo na taj datum nije bio ni blizu otočja.

Povijest

U 18. stoljeću su se između ovoga otoka sporili Velika Britanija i Francuska, a 1763. ustupljen je Britancima. Ponovno dolazi do sukoba, ali se 1783. otok ponovno nalazi u britanskim rukama. Nakon osamostaljenja 27. listopada 1979. postao je sjedištem novoosnovane države.

Demografija

Na otoku je 2012. živjelo oko 100.000 stanovnika, a u glavnom gradu otoka i države Kingstownu 12.909 stanovnika. Ostali su razmješteni duž obale u ostalih pet većih gradova Layouu, Barroualliu, Chateaubelairu, Georgetownu i Calliaqui. Stanovništvo otoka sebe zove Vincentijancima, a uglavnom ga čine bijeli anglo-francuski doseljenici, Karibljani, doseljeni Indijci te pripadnici mješanih rasa. Godišnja stopa rasta na otocima je 0,5 %. Na otoku kao vjera dominira kršćanstvo (pretežito anglikanci), a ima i nešto malo hindusa. Pismenost otočana vrlo je velika, čak 88 %. Prosječni životni vijek za muškarce iznosi 69 godina, a za žene 74. Nezaposleno je 12 % stanovništva.

Zemljopis

Otok se dijeli na pet župa. Otok je dug 18 km, a najšira točka otoka iznosi 11 km. Ima površinu od 345 km², a obalna crta otoka duga je 84 km. Pripada skupini Malim Antilima, a otok je vrlo šumovit i brdovit. Sveti Vincent ima vlažnu tropsku klimu, s prosječnim temperaturama između 18° i 31° Celzijovih. Najviši vrh otoka je La Soufrière, aktivni vulkan visok 1234 metra.

Izvori

Vanjske poveznice

• U.S. Department of State profile
• St. Vincent and the Grenadines / San Vicente y Las Granadinas Constitution of 1979
• Map
• Hairouna  Arhivirana inačica izvorne stranice od 12. lipnja 2019. (Wayback Machine)

Sveti Vincent i Grenadini su otočna država u Karipskom moru. Pripada skupini Malih Antila. Nalaze se južno od Svete Lucije, zapadno od Barbadosa i sjeverno od Grenade.

Povijest

Domorodački Indijanci, Karibi, agresivno su sprječavali naseljavanje Europljana na Svetom Vincentu do 18. stoljeća. Od 1719. francuski naseljenici sade plantaže kave, duhana, indiga, pamuka i šećerne trske na kojima rade afrički robovi. Područje nekoliko puta potpada pod vlast Ujedinjenog Kraljevstva i vraća se u francuski posjed. Konačno od 1783. ostaje pod britanskom vlašću.

Ukidanjem ropstva 1834. nastaje manjak radne snage na plantažama, što privlači nove naseljenike: Portugalce 1840-ih i Indijce 1860-ih.

Sveti Vincent i Grenadini prolaze kroz razne oblike kolonijalnog statusa. Nakon raspada Federacije Zapadnih Indija 1962. dobiva vlastitu upravu, a 1979. i potpunu samostalnost.

Ekonomija

Najvažniji ekonomski sektor je poljoprivreda. Dominira proizvodnja banana. U novije vrijeme u porastu su uslužne djelatnosti, naročito turizam. Zbog neuspjeha u uvođenju novih industrija nastavlja se razdoblje visokog stupnja nezaposlenosti. Najveći problem razvoju otoka je ovisnost privrede o urodu dominantne privredne kulture i vremenskim uvjetima (tropske oluje nanose veliku štetu).

Stanovništvo

Najveći dio stanovništva čine potomci afričkih robova dovođenih za rad na plantažama. Slijede miješani potomci Indijanaca i crnaca, te nešto bijelaca (potomaka engleskih kolonista), Indijaca i Kariba. Zbog loše ekonomske situacije i nezaposlenosti stanovništvo emigrira u druge države.

Jezici

Na Svetom Vincentu i Grenadinima govore se engleski 400 (2004) i vincentski kreolski engleski 138.000 (Holm 1989).

Izvori

Vanjske poveznice